Glasilo Future Volumen 4 broj 2-3 lipanj 2021. / Gazette Future Volume 4 number 2-3 June 2021

Glasilo_Future_Volumen_4_broj_2-3_lipanj_2021.pdf

Pregledni rad (scientific review)

Naslov/Title

Značaj proučavanja stanovništva u cilju razvoja poljoprivrede - studija slučaja Županije Zapadnohercegovačke

The importance of population studies for agricultural development - case study of the West Herzegovina County

Str./Pp. 30–42

Autori(ce)/Authors

Jelica Galić

Sažetak

U ovom se radu analizira značaj stanovništva u cilju razvoja poljoprivrede Županije Zapadnohercegovačke. Tijekom 20. stoljeća zabilježena je snažnu vanjska i unutarnja migracija koja je prvenstveno bila uzrokovana gospodarskim i političkim obilježjima. Zbog agrarne prenaseljenosti, visokog prirodnog prirasta seoskog stanovništva i krize u agrarnoj proizvodnji kao i pogoršanja društveno-gospodarskih prilika stanovništvo je bilo primorano na iseljavanje. Ubrzana deagrarizacija i deruralizacija u većini zemalja nakon Drugoga svjetskog rata nisu bili adekvatno propraćeni otvaranjem novih radnih mjesta u sekundarnim i tercijarnim djelatnostima. Društveno-gospodarske prilike nakon Drugoga svjetskog rata poticale su preseljenje iz pasivnih ruralnih krajeva u urbane centre. Ta neravnoteža znatno je doprinijela destabilizaciji i depopulaciji ruralnih krajeva. Suvremeni demografski procesi nisu utjecali samo na prerazmještaj stanovništva i njegovu strukturu već i na transformaciju prostora te napuštanje nekadašnjih poljoprivrednih i pašnjačkih površina. Depopulaciju i izumiranje pojedinih naselja nije moguće zaustaviti, stoga nije realno očekivati njihov oporavak. S obzirom na suvremene demografske trendove velika je vjerojatnost da će poljoprivreda kao i neka naselja u brdsko-planinskim područjima mnogih zemalja u potpunosti izumrijeti.

Ključne riječi: demografija, stanovništvo, depopulacija, deagrarizacija i poljoprivreda.

Abstract

This paper analyzes the importance of population studies for agricultural development of the West Herzegovina County. During the 20th century, strong external and internal migration was recorded, which was primarily caused by economic and political characteristics. Due to agrarian overpopulation, high natural population growth and the crisis in agricultural production as well as deteriorating socio-economic conditions, the population was forced to emigrate. Accelerated deagrarization and deruralization in most post-World War II countries were not adequately accompanied by the creation of new jobs in secondary and tertiary activities. Socio-economic conditions after World War II encouraged relocation from passive rural areas to urban centers. This imbalance has significantly contributed to the destabilization and depopulation of rural areas. Modern demographic processes have affected not only the relocation of the population and its structure, but also the transformation of space and the abandonment of former agricultural and pasture areas. Depopulation and extinction of certain settlements cannot be stopped, so it is not realistic to expect their recovery. Taking modern demographic trends into consideration, it is very likely that agriculture as well as some settlements in the hilly and mountainous areas of many countries will disappear completely.

Key words: demography, population, depopulation, deagrarization and agriculture.

Preuzimanje/Download

Glasilo_Future_Volumen_4_broj_2-3_lipanj_2021_Galic.pdf

Citiranje/Citation

Galić, J. (2021). Značaj proučavanja stanovništva u cilju razvoja poljoprivrede - studija slučaja Županije Zapadnohercegovačke. Glasilo Future, 4(2-3), 30–42.
/
Galić, J. (2021). The importance of population studies for agricultural development - case study of the West Herzegovina County. Glasilo Future, 4(2-3), 30–42.